Alge, koje su dugo bile ograničene na šačicu japanskih recepata, sada pronalaze put na naše tanjure kao pravi saveznik održivih prehrambenih sustava. Bogate su hranjivim tvarima, lako ih je uzgajati i zahtijevaju malo resursa – stoga bi mogle odigrati ključnu ulogu u prijelazu na održive prehrambene sustave.
U prošlosti se morske alge koristile samo u nekoliko japanskih recepata, ali danas, kao pravi saveznik održivih prehrambenih sustava, pronalaze svoj put na naše tanjure. Budući da su bogate hranjivim tvarima, lako ih je uzgajati i zahtijevaju malo resursa, mogle bi odigrati ključnu ulogu u prijelazu na održive prehrambene sustave.
Jesti alge (nori, wakame, dulse, morska salata, kombu itd.) prirodno su bogate proteinima, vlaknima, mineralima (jod, željezo, kalcij), vitaminima i antioksidansima, a istovremeno su siromašne mastima. S ekološkog stajališta, uzgoj morskih algi ne zahtijeva ni obradivo zemljište, ni slatku vodu, ni kemijska gnojiva. Dok rastu, morske alge upijaju CO₂ i višak hranjivih tvari, čime pomažu ograničiti zakiseljavanje oceana i poboljšati kvalitetu vode.
U kontekstu snažne globalne potražnje za proteinima, alge nude lokalnu, obnovljivu, biljnu alternativu koja smanjuje pritisak na stočarstvo i poljoprivredno zemljište. Već se koriste u mnogim proizvodima: u zamjenama za meso, kao sastojci za prehrambenu industriju, u prehrambenim dodacima pa čak i u začinima i grickalicama.
